Legalizacija objekta je ishođenje odgovarajućeg akta (rješenje o izvedenom stanju) kojim se bespravno izgrađeni objekt legalizira.
Objekt koji je izgrađen, dograđen, nadograđen, ili rekonstruiran bez odobrenja za gradnju (građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, lokacijska dozvola, potvrda na glavni projekt ili neki drugi naziv) nakon 15. veljače 1968.g. smatra se nelegalnim objektom.
Ako je za objekt postojala građevinska dozvola, ali objekt nije izgrađen u skladu s tom dozvolom, također se smatra nelegalnom građevinom.
Rok za podnošenje zahtjeva
Zahtjev se podnosi najkasnije do 30. lipnja 2013. i nakon proteka toga roka ne može se više podnije
Zašto legalizirati?
Legalizacijom se omogućuje evidentiranje zgrade u katastarskom operatu i upis u zemljišne knjige te priključenje na komunalnu infrastrukturu, elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu.
Dokaz legalnosti gradnje građevine jedan je od nužnih uvjeta za prijavu za sredstva iz Europskih fondova. Obavljanje gospodarskih djelatnosti bilo u ugostiteljstvu, trgovini, turizmu itd. moguće je samo u legalnim građevinama.
Ukoliko objekt nije legaliziran neće se moći provesti etažiranje, podjela imovine, rekonstrukcija i nadogradnja te takav objekt ne može biti predmet kupoprodaje kao i zemljište na kojem se nalazi.
Uvjeti za legalizaciju zgrada
Osnovni uvjeti ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade su:
• da su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže
• da je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti DOF5/2011 Državne geodetske uprave od 21.lipnja 2011. ili ako nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.
Na zgradi se može protivno prostornom planu ozakoniti najviše dvije etaže od kojih je zadnja potkrovlje, osim ako odlukom općine odnosno grada nije određen veći broj etaža. Ozakoniti se može ukupno najviše četiri bespravno sagrađene etaže ako odlukom grada odnosno općine nije drugačije odlučeno.
Postupak legalizacije mijenja se u odnosu na kategoriju nelegalnog objekta, a objekti se dijele u 4 kategorije
Zahtjevna zgrada
• Zgrada čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m2,
• Zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti, čija je građevinska (bruto) površina veća od 1000 m2
• Zgrada javne namjene* bez obzira na njezinu površinu.
Potrebna dokumentacija:
• geodetska snimka izvedenog stanja, odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu
• arhitektonska snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade
• izjava ovlaštenog inženjera građevinarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim propisima, ako se radi o završenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu.
• Kod javne namjene:
Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu javne namjene bez obzira na njezinu površinu podnositelj zahtjeva, prilaže izjavu ovlaštenog arhitekta te ovlaštenih inženjera građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev sigurnosti u korištenju i bitni zahtjev zaštite od požara prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim propisima, ako se radi o završenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu.
Manje zahtjevna zgrada
• Zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2
• Zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti, čija građevinska (bruto) površina nije veća od 1000 m2
Potrebna dokumentacija:
• geodetska snimka izvedenog stanja odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena evidentirana na katastarskom planu
• snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade
Jednostavna zgrada
• Zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 100 m2
• Zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2
Potrebna dokumentacija:
• geodetska snimka izvedenog stanja odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu
• snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade
Pomoćna zgrada
• Nezakonito izgrađena pomoćna zgrada u funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m2
Potrebna dokumentacija:
• kopije katastarskog plana
• akt na temelju kojega je osnovna zgrada izgrađena ili drugi dokaz da je osnovna zgrada zakonito izgrađena.
Upis objekta (građevine) u katastar i zemljišnu knjigu je postupak kojim se objekti (zgrade i druge građevine) evidentiraju u katastru i zemljišnoj knjizi.
Zašto se objekti moraju evidentirati u katastru i zemljišnoj knjizi?
Objekt je važno evidentirati zbog:
• rješavanja imovinsko-pravnih odnosa
• kupnje ili pridaje nekretnine ('čisti' papiri)
• legaliziranja objekta
• etažiranja objekata
• hipoteke
Koji su dokumenti potrebni za upis objekta u katastar i gruntovnicu?
Za upis objekta potrebna je:
• kopija katastarskog plana
• izvadak iz zemljišne knjige
• posjedovni list
• akt kao dokaz o legalnosti objekta.
Ovisno o starosti objekta, dokaz o legalnosti može biti (Zakon o prostornom uređenju i gradnji, NN 76/07):
• građevina je izgrađena do 15. veljače 1968.:
- uvjerenje o vremenu evidentiranja izdaju katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave na temelju podataka s kojima raspolažu (katastarski operat, katastarski plan, posjedovni list, Hrvatska osnovna karta, snimke iz zraka) koji se smatraju dokazom da je neka građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine.
- ako katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave ne raspolažu podacima na temelju kojih se može izdati uvjerenje, uvjerenje o vremenu građenja građevine izdaje nadležno upravno tijelo. Sastavni dio uvjerenja je snimka postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici koji je podnositelj zahtjeva dužan priložiti uz zahtjev za izdavanje toga uvjerenja.
• građevina je izgrađena do 19. lipnja 1991.:
- građevina se upisuje u katastarski operat ako je uz zahtjev priložena pravomoćna građevinska dozvola i potvrda da u vezi s tom građevinom nije u tijeku postupak građevinske inspekcije
• građevina je izgrađena na temelju građevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. do 1. listopada 2007.:
- umjesto uporabne dozvole nadležno upravno tijelo na zahtjev investitora odnosno vlasnika građevine izdaje uvjerenje za uporabu kojim se utvrđuje da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom u pogledu vanjskih gabarita i namjene
• građevina je izgrađena nakon 1. listopada 2007.:
- uporabna dozvola za građevine za koje se izdaje građevinska dozvola
ili
- završni izvještaj nadzornog inženjera za građevine za koje se izdaje rješenje o uvjetima gradnje
Iskolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa građevine ili osi trase građevine koju je dozvoljeno graditi, na terenu unutar građevne čestice. Iskolčenjem se objekt i njegovo prostiranje "prebacuje" s projekta na teren.
Nakon iskolčenja objekta radi se elaborat iskolčenja.
Što je elaborat iskolčenja?
Elaborat iskolčenja je dokument kojim se prikazuje na koji je način iskolčen objekt na građevinskom zemljištu, a potreban zbog prijave početka gradnje građevinskoj inspekciji.
Elaborat iskolčenja izrađuje ovlašteni geodet.
Dokumentacija potrebna za izradu elaborata iskolčenja:
- rješenje o uvijetima gradnje ili
- pravomoćna lokacijska dozvola
- glavni projekt (na uvid)
Iskolčenje međa
Iskolčenje međe je postupak kojim se na terenu utvrđuju međe prema podacima iz katastra. Iskolčenje međa izrađuje se u svrhu uvida korisnika prava na čestici o prostiranju, tj. granicama njegovih prava.