Geodetski nadzor je kontrola ispravnosti izvođenja radova izvođača, odnosno kontrola usklađenosti izvođenja radova sa projektom od strane investitora. Nadzor građenja je i zakonska obaveza investitora (Zakon o prostornom uređenju i gradnji, NN 76/07). Geodetski nadzor uglavnom se obavlja kod izgradnje prometnica, zbog kompleksnosti projekta i prostorne rasprostranjenosti izvođenja objekta.

Prva kontrolna mjerenja se provode izmjerom postojećeg stanja, tj. kontrolom geodetske situacije koja se koristila za projektiranje. Nakon toga slijedi kontrola pojedinih dijelova projekta, a nakon obavljenih kontrolnih mjerenja u sklopu geodetskog nadzora, upisom odobrenja u građevinsku knjigu, izvođaču se odobrava početak izvođenja sljedeće faze projekta.

Prije samog početka rada na gradilištu investitor je dužan geodetskom nadzornom inženjeru predati projektnu dokumentaciju, iskolčenu trasu objekta i operativne poligone s kojih se iskolčila trasa.

Od 1. siječnja 2014. u primjeni su novi propisi odnosno Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji u kojima se uvodi geodetski projekt kao potpuno novi geodetski proizvod.

Geodetski projekt je skup mjernih podataka, katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka, nacrta, elaborata i dokumenata kojemu je svrha usklađenje stanja u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, formiranje građevne čestice, iskolčenje i evidentiranje građevine.

Geodetski projekt izrađuje se za potrebe izdavanja:

1. Lokacijske dozvole kojom se određuje formiranje građevinske čestice ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici.
2. Građevinske dozvole za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola, a kojom se određuje formiranje građevne čestice i/ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici.

Geodetskim projektom prikazuje se smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici te oblik i veličina građevne čestice čije se formiranje određuje lokacijskom ili građevinskom dozvolom.

Što je energetski certifikat?

Dokument kojim se na pregledan način predočavaju energetska svojstva zgrade (grijanje, stolarija, kvaliteta zidova, klima…) i koji ima propisani sadržaj i izgled, a izdaje ga ovlaštena osoba.

Je li u Republici Hrvatskoj zakonski obvezno energetsko certificiranje?

Da, obavezno energetsko certificiranje zgrada u RH uvedeno je 15. člankom Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11), a provodi se prema Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (NN 81/12, 29/13 i 78/13).

Čemu služi energetski certifikat?

Svrha energetskog certificiranja je pružanje informacija vlasnicima i korisnicima zgrada o njenim energetskim svojstvima, potrošnji energije te eventualnim prijedlozima za smanjenje ili poboljšanje ukupnih energetskih svojstava.

Kome je potreban energetski certifikat?

• Energetski certifikat mora imati zgrada javne namjene ili dio zgrade mješovite namjene koji se kao samostalna uporabna cjelina   koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu površinu veću od 500 m², a od 9. srpnja 2015. veću od 250 m² te svaka druga     zgrada ili njezina samostalna uporabna cjelina koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje na leasing ili daje u zakup osim ako ovim   Pravilnikom nije drukčije propisano; 
• nestambene zgrade (poslovne, uredske, škole, fakulteti, vrtići, bolnice, sportske građevine, hoteli, restorani, trgovački centri,muzeji… );
• sve novoizgrađene nekretnine ( UVJET ZA UPORABNU DOZVOLU); 
• stambene zgrade, odnosno dio zgrade koji se prodaje; 
• od 01.01.2016. godine i sve nekretnine koje se iznajmljuju, daju u leasing ili zakup.

Je li potreban energetski certifikat pri kupoprodaji nekretnina?

Da, za svaku građevinu (stan, kuću, poslovni prostor…) veću od 50 m².

Koliki je rok važenja energetskog certifikata?

Rok važenja energetskog certifikata je 10 godina. 

Neusklađenost podataka se očituje u vidu neslaganja broja čestice, upisane površine,izgrađenosti, neusklađenosti vlasnika, tj. posjednika, podacima o osobama i dr. Također, moguće je da čestica postoji u katastru ali ne i u zemljišnoj knjizi, i obrnuto. Česta je pojava neusklađenosti podataka katastra i zemljišne knjige i sa stvarnim stanjem na terenu. Usklađenje podataka katastra i zemljišne knjige (gruntovnice) je postupak u kojemu se usklađuju podaci o nekretnini upisani u katastru i zemljišnoj knjizi (gruntovnici)

Elaborat usklađenja izrađuje i ovjerava pečatom i potpisom ovlašteni geodetski izvoditelj.

Kako saznati je li čestica neusklađena?

Zatražite posjedovni list iz katastra i vlasnički iz gruntovnice te usporedite površine Vaših čestica. Trebale bi biti identične, ako nisu - problem je neusklađenost.

Zašto je nužno uskladiti podatke u katastru i gruntovnici?

Usklađenost podataka u katastru i zemljišnoj knjizi nužan je kod kupoprodaje nekretnina, dobivanja hipotekarnog kredita banaka, gradnje, etažiranja.

Prilikom kupoprodaje nekretnina mjerodavni su podaci u zemljišnim knjigama, što je vidljivo i iz izvadka katastra u kojem stoji napomena da podaci ne služe kao dokaz vlasništva. Stoga je najvažnije da prodavatelj nekretnine bude upisan u zemljišne knjige jer će se jedino u tom slučaju moći zaključiti valjani kupoprodajni ugovor i steći pravo vlasništva.